Poslovne vesti - Bosna i Hercegovina

Novi mehanizmi EU pomoći BiH: Nema para bez programa privredne reforme

Evropska unija ima novi pristup prema BiH, ali i ostalim zemljama kandidatima za članstvo u Evropkoj uniji i onima koje tek trebaju dobiti status kandidata. To će se ponajviše osjetiti u korištenju sredstava predpristupne pomoći IPA i u načinu implementacije IPA sredstava. Prema određenim najavama ubuduće će se ta sredstva koristiti za rješavanje socijalnih i ekonomskih problema.

Komponenta IPA 2, kako očekuju u Direkciji za evropske integracije BiH mogla bi biti teška 600 miliona eura za naredni šestogodišnji period, pa se tako predviđa da BiH može imati na raspolaganju po 80 miliona eura godišnje. No, to još niko pouzdano ne zna pošto nema implementirajuće politike.

Sektorske reforme

Ranije su uslovi za povlačenje IPA sredstava bili provođenje presude Sejdić-Finci i uspostavljanje mehanizma koordinacije. S obzirom na to da nijedan od ova dva uslova nije ispunjen, krajem prošle godine EU je 45 miliona eura namijenjenih BiH dala drugim zemljama. A kakvi će biti novi uslovi za povlačenje sredstava, još se pouzdano ne zna, kažu u Direkciji.

Novi pristup Evropske unije, koji je predstavio komesar za proširenje EU Stefan Füle, predstavlja svojevrstan okvir za korištenje IPA sredstava.

"U skladu sa Strategijom za proširenje, koja je objavljena u oktobru, Evropska komisija stavlja naglasak na bolje ekonomsko upravljanje u svim zemljama regiona. Bosna i Hercegovina bi trebalo da bude jedna od prvih zemalja koja će imati koristiti od ovog novog pristupa. Evropska komisija će pomoći Bosni i Hercegovini da pripremi Nacionalni program privredne reforme. Time će se podstaći reforme i aktivnosti za rješavanje disfunkcionalnog tržišta rada, unapređenje koordinacije u oblasti ekonomske i fiskalne politike, te stvaranje boljeg okruženja za poslovne aktivnosti", kazao je portparol Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u BiH Andyja McGuffieja.

Također, EU će predložiti i program konkurentnosti i rasta za poticaj sektorskih reformi u oblastima kao što su transport, telekomunikacije, energetski sektor, što će unaprijediti konkurentnost BiH, otvoriti prostor za investiranje, rast, kao i zapošljavanje, koje ima posebnu ulogu u ovom novom pristupu, dodao je McGuffie.

Evropski komesar za proširenje Stefan Füle je predložio i formiranje zajedničkog radnog tijela EU i BiH za ubrzavanje realizacije projekata koje finansira EU. To bi trebalo da bude urađeno tokom ove sedmice, a u Vijeću ministara BiH nam je potvrđeno da će zajednički sastanak o realizaciji projekata koje EU finasira u BiH biti održan u četvartak.

"EU u BiH trenutno finansira projekte vrijedne 210 miliona eura, a za projekte koji tek trebaju započeti, vrijedne 150 miliona eura, još nisu potpisani ugovori i izrađeni programi, i te projektr moramo ubrzati, te osigurati da se tim projektima rješavaju problemi u oblasti privrede i društva", kazao je McGuffie.

Füle u Londonu

U govoru na regionalnom forumu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu, na kojem su učestvovali premijeri zemalja zapadnog Balkana, komesar Füle je kazao kako će se dijalog sa zemljama regije zasnivati na nacionalnim programima privredne reforme. Rezultat bi trebao biti međusobni dogovor o nizu preporuka određenih okolnostima svake od zemalja kojima bi se rukovodile reforme. Od svih zemalja će se zatražiti da izrade akcione planove o upravljanju javnim finansijama. Ostvareni napredak u ovoj oblasti će otvoriti mogućnost podrške iz sektorskog budžeta u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) – IPA II. Drugo, potrebne su sektorske reforme i investiranje u ciljane sektore što će voditi povećanom izvozu i novim radnim mjestima. Komisija će pozvati zemlje da daju pregled (svake druge godine, počevši od 2015.) planova strukturnih reformi u svim sektorima koji su najznačajnije za jačanje konkurentnosti i rasta. Dokument u kojem će biti jasno postavljeni kratkoročni i srednjoročni prioriteti reformi poslužiće kao smjernice za sve investitore u nastojanju da utvrde gdje mogu na najbolji način uložiti sredstva i ostvariti najbolji prihod.

Značajna sredstva u okviru IPA II, rekao je Füle, biće podrška ovom procesu i reformama koje će iz njega proizići, sa težištem na podršci sektorima.

"Mi ćemo raditi sa svima vama i sa međunarodnim finansijskim institucijama na ostvarivanju i finansiranju ovih reformi", rekao je on.

Istovremeno, na sastanku u Londonu bilo je riječi i o novoj strategiji Evropske banke za obnovu i razvoj prema BiH. Predstavnici ove banke naglasili su da im je želja da nastave pomagati ekonomski oporavak BiH.
EBRD će se ubuduće fokusirati na finansiranje privatnog sektora, projekata iz oblasti infrastrukture i energetike, kazali su nam u Uredu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, te dodali kako će biti posvećena pažnja oporavku privrede i finansiranju realnog sektora.

Jedan od prioriteta EBRD-a u narednom periodu biće mala i srednja preduzeća. Istovremeno, iz ove finansijske institucije ističu kako treba izjednačiti status stranih i domaćih investitora te treba što prije usvojiti zakon javno-privatnom partnerstvu.

Novi pristup Evropske unije, kao i nova strategija EBRD-a, pokazuju da će se u narednom periodu raditi na rješavanju istih problema, a to je jačanje privatnog sektora i podizanje konkurentnosti zemalja, a samim tim i povećanje zapsolenosti.

Dakle, suština novog pristupa Evropske unije ogleda se u tome da će zemlje, što je posebno važno za BiH, morati napraviti nacionalne programe reformi, kao i sektorske programe reforme kako bi povukle novac iz IPA fondova. S obzirom na to da BiH nema nikakvu ekonomsku strategiju ni politiku, a kamo li program reformi, to bi mogao biti značajan korak ekonomski razvoj zemlje.